OTVARANJE OBRTA I POČETAK POSLOVANJA

OTVARANJE OBRTA I POČETAK POSLOVANJA

– kratki vodič namijenjen budućim poduzetnicima –

 

VRSTE OBRTA

 

Obrt je vrsta obavljanja gospodarske djelatnosti (proizvodnje, prometa ili usluga) od strane samostalne fizičke osobe sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti.

Pored obrta, gospodarsku djelatnost obavljaju i trgovačka društva: jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o), društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o), dioničko društvo (d.d.), javno trgovačko društvo (j.t.d.), komanditno društvo (k.d.), gospodarsko interesno udruženje (GIU) i predstavništvo.

Za razliku od j. d.o.o. i d.o.o, temeljni kapital kod obrta ne postoji, a obrtnik za svoje poslovanje odgovara cjelokupnom imovinom. Obrt je prikladan oblik za male poduzetnike koji ne očekuju promet (prihode, primitke, uplate) veći od 60.000 EUR godišnje.

 

S obzirom na uvjete za otvaranje i obavljanje djelatnosti razlikujemo slijedeće vrste obrta:

• slobodni obrti – obrti za čije se obavljanje ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit
• vezani obrti – obrti za čije se obavljanje traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar, frizer…)
• povlašteni obrti – obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temelju povlastice/ dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo tijelo

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti.

Posebne mogućnosti obavljanja obrta su:

1. pomaganje članova kućanstva
2. sezonsko obavljanje obrta (do 9 mjeseci godišnje)
3. zajednički obrt
4. obrt kao druga djelatnost (obrtnik je u stalnom radnom odnosu kod poslodavca).

 

Dvije vrste obrta s obzirom na porezne (i računovodstvene) obveze su:

• paušalni obrt s paušalnim oporezivanjem dohotka i jednostavnim računovodstvom
• obrt („klasični obrt“, „obrt s oporezivanjem na temelju poreza na dohodak“, „obrt s oporezivanjem temeljem poslovnih knjiga) s plaćanjem poreza na dohodak ili poreza na dobit i većim računovodstvenim obvezama.

 

PAUŠALNI OBRT

 

Paušalni obrt ima vrlo jednostavno računovodstvo: ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, već samo knjige prometa (obrazac KPR ili drugi oblik vođenja podataka o izdanim računima za svaku obavljenu uslugu).

Paušalni obrtnik dužan je Poreznoj upravi predati obrazac „PO-SD“ najkasnije do 15. siječnja za prethodnu godinu (na temelju kojeg Porezna uprava utvrđuje obvezu paušalnog poreza za iduću godinu). PO-SD obrazac, u kojem obrtnik navodi ukupan godišnji promet, se od 2025. godine predaje isključivo elektroničkim putem (kroz sustav ePorezna ili mPorezna).

 

Obrtnik može imati paušalni obrt ako nije obveznik poreza na dodanu vrijednost (tj. ako po osnovi svoje djelatnosti ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od 60.000 EUR).

 

Ova vrsta obrta posebno je prikladna za obrtnike koji obavljaju uslužne djelatnosti (za čije obavljanje nije potreban materijal ni dugotrajna imovina značajne vrijednosti).

 

Klasični obrt s vođenjem poslovnih knjiga prikladniji je oblik za obrtnike koji obavljaju trgovačku ili drugu djelatnost (u kojoj svakodnevno nastaju izdaci za nabavu robe ili materijala te za čije je obavljanje potrebna dugotrajna imovina značajne vrijednosti po osnovi koje će imati značajne izdatke amortizacije).

 

Paušalni obrt može biti i druga djelatnost – kad je je paušalni obrtnik zaposlen kod drugog poslodavca (u stalnom radnom odnosu), a obrtom se bavi u slobodno vrijeme. U tom slučaju porezne obveze ne plaćaju se na mjesečnoj razini, već godišnje (prema Rješenju Porezne uprave). Porezna uprava po isteku godine donosi rješenje o visini doprinosa koje se temelji na ostvarenim primitcima u protekloj godini (što se može vidjeti iz PO-SD obrasca).

 

Kod paušalnog obrta porez na dohodak plaća se u paušalnom iznosu na slijedeći način:

 

Paušalni porezni razredi u 2025. godini

Ukupni primici (EUR)	Godišnja porezna osnovica	Godišnji paušalni porez na dohodak 12% (EUR)	Tromjesečni paušalni porez na dohodak (EUR)
0,00 – 11.300,00	1.695,00	203,40	50,85
11.300,01- 15.300,00	2.295,00	275,40	68,58
15.300,01- 19.900,00	2.985,00	358,20	89,55
19.900,01- 30.600,00	4.590,00	550,80	137,70
30.600,01- 40.000,00	6.000,00	720,00	180,00
40.000,01- 50.000,00	7.500,00	900,00	225,00
50.000,01- 60.000,00	9.000,00	1.080,00	270,00

 

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno i to do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Pored poreza, paušalni obrtnik dužan je plaćati obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

 

 

 

Obavezni mjesečni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za paušalni obrt za 2025. godinu:

OBVEZNI DOPRINOS	Stopa	Osnovica (719,20 EUR)
MIO I. STUP	15%	107,88
MIO II. STUP	5%	35,96
Zdravstveno osiguranje	16,5%	118,67

Ukupno mjesečno: 262,51 eura

 

Pored navedenih osnovnih obveza, obrtnici su obveznici plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), koji za 2025. godinu iznosi 136,8 eura. Novi obrtnici izuzeti su plaćanja ove obveze prve dvije godine poslovanja.

 

Na koji način paušalni obrtnik „isplaćuje plaću“?

Paušalni obrtnik si ne isplaćuje plaću u klasičnom smislu, već koristi svoje poslovne primitke (svoj račun) prema vlastitim potrebama (nakon podmirivanja poreznih i ostalih obveza).

 

OBRT KAO DRUGA DJELATNOST

 

Ukoliko zaposlena osoba u redovnom radnom odnosu otvara obrt (običan ili paušalni), riječ je o „obrtu kao drugoj djelatnosti“, pri čemu je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa.

Kod poslodavca treba provjeriti može li zaposlena osoba otvoriti obrt kao drugu djelatnost (u skladu s odredbama ugovora o radu). Postoje okolnosti u kojima zaposlenim osobama nije dozvoljen dodatni rad.

 

Kako osoba kroz drugu djelatnost ostvaruje drugi dohodak, dužna je plaćati doprinose po osnovi druge djelatnosti: porez na dohodak te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Godišnja osnovica za obračun doprinosa je paušalni dohodak utvrđen za godinu za koju se plaćaju doprinosi. Porez se plaća u paušalnom obliku kvartalno a gornja granica primitaka je 60.000 EUR (kao i kod običnog obrta).

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje također ovise o ostvarenom dohotku (određuju se prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak).

U idućoj tablici prikazane su godišnje financijske obaveze paušalnog obrtnika kojemu je to druga djelatnost (7 poreznih razreda kao kod paušalnog obrta kao glavne djelatnosti).

 

Ukupni godišnji primici od obrta – eur	Godišnja porezna osnovica – eur	Godišnji paušalni porez na dohodak 12% – eur	GODIŠNJA OBVEZA MO I. stup 7,5% – eur	GODIŠNJA OBVEZA MO II. Stup 2,5% – eur	GODIŠNJA OBVEZA ZO 7,5% – eur
0,00 – 11.300,00	1.695	203,40	127,13	42,38	127,13
11.300,01- 15.300,00	2.295	275,40	172,13	57,38	172,13
15.300,01- 19.900,00	2.985	358,20	223,88	74,63	223,88
19.900,01- 30.600,00	4.590	550,80	344,25	114,75	344,25
30.600,01- 40.000,00	6.000	720,00	450,00	150,00	450,00
40.000,01- 50.000,00	7.500,00	900,00	562,50	187,50	562,50
50.000,01- 60.000,00	9.000,00	1.080,00	675,00	225,00	675,00

Preneseno sa https://porezna-uprava.gov.hr/en/obrtnici-pausalisti/4564

Tako npr. osoba koja od svog obrta kao dodatne (druge) djelatnosti zaradi godišnje 11.000 eura plaća godišnje 500,04 eura doprinosa, dok osoba koja od druge djelatnosti zaradi godišnje 40.000 eura plaća 1.770 eura doprinosa.

 

Paušalni obrt moguće je – uz određene uvjete – otvoriti i u mirovini.

 

Kod otvaranja paušalnog obrta kao druge djelatnosti ne mogu se koristiti potpore HZZ-a za samozapošljavanje!

 

 

POSTUPAK OTVARANJA OBRTA

 

Obrt se otvara u Županijskom uredu za gospodarstvo na čijem će području biti sjedište obrta (za Dugu Resu to je Upravni odjel za gospodarstvo Karlovačke županije).

Kod otvaranja obrta koristi se obrazac „Prijava za upis u Obrtni registar“. Isti se obrazac koristi i za prijavu promjene podataka o obrtu ako do takve promjene dođe (npr. promjena sjedišta obrta).

 

Registracija obrta može se obaviti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt: https://e-obrt.gov.hr/, koja je sastavni dio sustava e-Građani (online registracija obrta).

 

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih djelatnosti, prijevozničkih djelatnosti, usluga turističkog vodiča i sl.), sjedište obrta je adresa prebivališta obrtnika.

 

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

• dokaz da obrtnik udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano Zakonom

• dokaz o pravu korištenja prostora, kada je za obavljanje obrta potreban prostor

• za vezane obrte: dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti (ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli osobu, u punom radnom vremenu, koja udovoljava tom uvjetu)

• za povlaštene obrte: povlasticu, odnosno dozvolu koju izdaje nadležno ministarstvo

 

Obrasci se mogu dobiti u uredu za gospodarstvo ili ispisati s internetskog portala Obrtnog registra RH: https://portor.gov.hr/

 

U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti. Za to se koriste šifre (brojčane oznake) propisane Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025 (NKD 2025).

Može se odabrati više djelatnosti, ali jedna mora biti glavna.

Otvaranje obrta je besplatno.

Upisom u Obrtni registar obrtnik će dobiti Obrtnicu (s OIB-om vlasnika i matičnim brojem obrta).  U roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice treba početi obavljati obrtničku djelatnost.

 

POTREBNI KORACI NAKON OTVARANJA OBRTA

 

1. Prijava u sustav Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

 

Slijedeći korak je prijava obrta u sustav Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) s danom otvaranja obrta. Ova prijava je istovremeno i prijava u sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) jer su ta dva sustava elektronski povezana.

Za prijavu na HZMO potrebno je kupiti obrasce/tiskanice M – 11P  i M – 1P u Narodnim novinama ili izvršiti prijavu online.

Prilikom prijave potrebno je priložiti Presliku rješenja o početku poslovanja obrta.

Više informacija o prijavama: https://www.mirovinsko.hr/hr/prijave-i-odjave-na-osiguranje-600/600 .

Prijava se vrši u Područnom uredu HZMO Karlovac: Ulica kralja Tomislava 8, Karlovac; telefon: 047 658 738/726/737/730/790.

 

2. Prijava u Registar poreznih obveznika Porezne uprave

 

U roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti, obrtnik je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu za upis u Registar poreznih obveznika.

Za prijavu u registar poreznih obveznika potrebno je popuniti Obrazac RPO (može se kupiti u Narodnim novinama ili preuzeti s web stranica Porezne uprave):

e-porezna:

https://e-porezna.porezna-uprava.hr/Prijava.aspx?ReturnUrl=%2f

Ispostava nadležna za područje grada Duge Rese nalazi se u Dugoj Resi na Trgu Svetog Jurja 1; telefon: 047 542071.

 

3. Odluka o poslovanju putem žiro-računa ili tekućeg računa

 

Poslovanje se može odvijati putem poslovnog žiro-računa ili privatnog tekućeg računa.

Otvaranje poslovnog žiro računa preporučljivo je kako bi se lakše pratio promet poslovanja (i odjelili poslovni primici i rashodi od privatnih). Pri tom treba pogledati ponude različitih banaka i usporediti uvjete otvaranja i korištenja poslovnog računa (naknade za održavanje računa, naknade za transakcije i dodatne usluge).

Za poslovanje obrtnik može koristiti i tekući račun, ali pri tom treba držati odvojeno privatne i poslovne transakcije (s obzirom da treba bilježiti prihode i u PO-SD obrascu na kraju godine evidentirati ukupni prihodi obrta).

Porezna uprava provjerava ne samo poslovne račune već i tekuće račune obrtnika (posebice u slučaju veće razlike u primicima na tekućim računima u odnosu na prihode na poslovnom računu).

POTPORE ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE HZZ-a

 

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi mjere aktivne politike zapošljavanja, u koje spadaju i potpore za otvaranje obrta/tvrtke od strane osoba registriranih na HZZ-u. To su:

 

• potpore za samozapošljavanje
• potpore za samozapošljavanje – zeleno/digitalno

 

Fizička osoba (koja želi postati obrtnik/poduzetnik) treba biti registrirana na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a nakon toga može podnijeti zahtjev za potporom za samozapošljavanjem i to  prije otvaranja obrta/trgovačkog društva.

Zahtjev za 2025. godinu treba podnijeti do 30.09.2025.

 

 

1. POTPORE ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

 

Iznos potpore za samozapošljavanje ovisi o organizacijskom obliku i djelatnosti poslovnog subjekta (u skladu s NKD) na slijedeći način:

 

7. a) za paušalni obrt: do 7.000 EUR (za sve djelatnosti)
8. b) za klasični obrt, trgovačko društvo, samostalnu djelatnost ili ustanovu ovisno o djelatnosti:
   1. skupina – do 15.000 EUR: (C) Prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33) – (F) Građevinarstvo (osim skupine 43.6)
   2. skupina – do 10.000 EUR: (C) Prerađivačka industrija (odjeljci 10 – 24) – (K) Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura i ostale informacijske uslužne djelatnosti
   3. skupina – do 7.000,00 EUR

 

 

2. POTPORE ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE – ZELENO/DIGITALNO

 

Ovaj oblik potpore namijenjen je poduzetnicima koji udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta (prema definiciji iz Pojmovnika: https://mjere.hzz.hr/korisnickicentar/pojmovnik/). Ako se prijavljuje na zeleno/digitalno, poduzetnik treba utrošiti 3.000 eura (bez PDV-a) od varijabilnog iznosa potpore za troškove koji doprinose zelenoj/digitalnoj tranziciji uz detaljno obrazloženje u poslovnom planu.

Iznos ovisi o organizacijskom obliku i djelatnosti na slijedeći način:

 

10. a) za paušalni obrt: do 10.000 EUR
11. b) za klasični obrt, trgovačko društvo, samostalnu djelatnost ili ustanovu
12. skupina – do 20.000,00 EUR
13. skupina – do 15.000 EUR
14. skupina do 10.000 EUR

 

Zajedničke karakteristike potpora za samozapošljavanje:

Ukupni iznos potpore sastoji se od fiksnog i varijabilnog iznosa.

Fiksni iznos potpore iznosi 5.000 EUR, a služi za pokrivanje troškova osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove rada (obveze za mirovinsko, zdravstveno osiguranje i porezne obveze) te tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi, troškovi sitnog inventara, sirovine i potrošnog materijala, radna odjeća i obuća, troškovi izrade mrežne stranice, oglašavanja i slično).

 

Varijabilni iznos je ostatak (npr. 2.000 EUR kod potpore za samozapošljavanje za paušalni obrt, ili 5.000 EUR kod potpore za samozapošljavanje-zeleno/digitalno za paušalni obrt), a prihvatljivi su slijedeći troškovi:

• kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti te koja traje, odnosno koristi se u vremenu dužem od jedne godine (npr. strojevi, tehnika, alati, informatička oprema i dr.) i usluge koje su neophodne za korištenje prethodno navedene opreme (npr. instalacija, montiranje, sklapanje i sl).
• kupnja ili zakup licenciranih IT programa
• kupnja franšiza.

Trošak PDV-a iskazan na računima nije prihvatljiv za financiranje kroz varijabilni iznos potpore.

 

Zahtjev za potporom predaje se isključivo online: https://mjere.hzz.hr/.

Preduvjet za podnošenje zahtjeva je prijava putem NIAS sustava e-Građani (dovoljna je značajna razina sigurnosti – npr. mToken).

 

Glavni dio zahtjeva za potporom čini Poslovni plan s troškovnikom.

Poslovni plan je dokument koji sadrži: predmet poslovanja, strukturu ulaganja, procjenu tržišta i konkurencije, procjenu prihoda, procjenu troškova, očekivanu dobit i troškovnik.

 

U troškovnik se stavljaju samo iznosi opreme koja se nabavlja u okviru varijabilnih troškova: fiksni iznos od 5.000 EUR za troškove rada nije potrebno pravdati. U troškovnik se unose stvarne cijene, ali bez PDV-a (od iznosa treba oduzeti 25% PDV-a).

Bilo bi dobro uz troškovnik priložiti ponude ili snimke ekrana (print screen) ponude određene opreme/alata/stroja koji se nabavlja.

Poslovni plan treba prikazati da je poslovna ideja održiva, a vrlo je bitno da sadrži realnu procjenu prihoda. Prihode na početku poslovanja ne bi trebalo previše optimistično predvidjeti, kao što ne bi trebalo podcijeniti troškove (treba predvidjeti sve mjesečne troškove kao i sve troškove koji ovise o količini posla: troškovi materijala, goriva, putni troškovi, troškovi marketinga i sl.).

Uz zahtjev za potporom preporučuje se priložiti životopis i dokaze o obrazovanju te barem tri pisma namjere o angažiranju budućeg obrtnika. Pisma namjere mogu biti od fizičkih osoba ili firmi, a nisu obvezujuća (u smislu obaveznog obavljanja predviđenih poslova).

Zahtjevi za potporom se boduju: bodovni prag za pozitivnu ocjenu je 65, a najveći broj bodova je 100.

 

UGOVOR O DODJELI POTPORE

Budući obrtnik kojemu je odobren zahtjev za potporom s HZZ-om potpisuje Ugovor o dodjeli potpore. U roku od 30 dana nakno potpisivanja ugovora HZZ na račun poduzetnika uplaćuje cjelokupni iznos potpore. Međutim, uvjet za uplatu je dostava sredstva (instrumenta) osiguranja potpore i rješenja o upisu poslovnog subjekta. Naime, u roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora o dodjeli potpore HZZ-u treba dostaviti bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika izdanu na prvi veći iznos dodijeljnog iznosa.

 

Obveze korisnika potpore:

Glavna obveza poduzetnika je održati poslovanje dvije godine nakon dobivanja potpore i namjenski utrošiti varijabilni iznos potpore tokom prve godine (dokazuje se dostavom dokaza o utrošku varijabilnog iznosa potpore u roku od 30 dana od isteka prve godine).

Poduzetnik treba ostvariti ukupni promet (prihod od obavljanja registriranih djelatnosti) u dvije godine od prijave u HZMO u iznosu od najmanje 50% dodijeljenog iznosa potpore

(dokazuje se financijskim izvješćima koji se dostavljaju FINA-i ili Poreznoj upravi).

Korisnik potpore treba opremu vrijednosti od 1.500 EUR i više (s PDV-om) označiti informativnom plastičnom pločom ili samoljepljivom plastificiranom naljepnicom.

 

Korisne adrese i kontakti:

 

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE

adresa: A. Vraniczanya 4, 47000 Karlovac

telefon: 047 666 264

e-mail: gospodarstvo@kazup.hr

Uredovno vrijeme za stranke:

Ponedjeljak, srijeda i četvrtak 08.00-14.00h

https://www.kazup.hr/index.php/upravni-odjel-za-gospodarstvo

 

OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

adresa: Jurija Haulika 14, 47000 Karlovac

telefon: 047 612 058

e-mail: ok.karlovac@hok.hr

https://www.okkz.hr/cfs

 

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Ispostava Duga Resa

adresa: Ulica 137 Brigade 5

telefon: 047 844 631

https://mjere.hzz.hr/mjere/potpore-za-samozaposljavanje-2025/

 

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Područni ured Karlovac

adresa: Ulica kralja Tomislava 8

telefon: 047/658 738; 658 726; 658 737; 658 730; 658 790

https://www.mirovinsko.hr/hr/podrucni-ured-u-karlovcu/422

 

Detaljne upute o otvaranju obrta možete pronaći na:

HOK: https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/zasto-bas-obrt

Plavi ured:  https://plaviured.hr/vodici/10-koraka-kod-osnivanja-pausalnog-obrta/

Detaljne informacije o potporama za samozapošljavanje možete pronaći na:  https://mjere.hzz.hr/app/uploads/2024/12/2025_Potpore_za_samozaposljavanje_2.pdf

 

 

Obratite nam se ukoliko trebate savjetodavnu pomoć prilikom otvaranja obrta i korištenja potpora za samozapošljavanje: e-mail: info@inovadr.hr